Direktna metoda

Direktna ili prirodna metoda poučavanja stranog jezika metoda je koja u potpunosti izbjegava prevođenje riječi i rečenica stranoga jezika na materinski. Budući da se zbog toga nastava u potpunosti odvija na ciljanom jeziku, učitelj mora poznavati konkretne načine na koje će učenicima prenijeti značenje riječi kao i neka opća načela kojima se treba voditi u pripremi nastave.

Slijedi sažet prikaz temeljen na članku Teaching Vocabulary by the Direct Method, koji je napisao Arthur G. Bovee, a objavljen je u The Modern Language Journal (vol. 4, no. 2, 1919, 63-72). U ovome je članku spomenuta metoda primijenjena na francuski jezik; no, budući da autori ove stranice smatraju kako se ista metoda može učinkovito primijeniti i na latinski, u nastavku se nalaze primjeri upravo na tome jeziku. Neki primjeri nisu preuzeti iz samoga članka, već ih je konstruirao autor ovoga prikaza. Izvorni je članak dostupan ovdje.

A) neka opća načela koja valja slijediti u pripremanju nastave:

  1. na početku učenja vokabular se mora odnositi na konkretne entitete, na ono što je učenicima blisko, na predmete koji se mogu pokazati te na radnje koje se mogu izvesti pred učenicima
  2. treba izbjegavati rečenice udaljene od iskustva učenika, poput: »Pjesnici hvale vrlinu mornara«
  3. zbog naravi same metode treba poučavati i riječi koje se koriste pri zadavanju zadataka ili objašnjenju gramatike
  4. staviti naglasak na glagol – ostavlja najjači dojam na učenike te predstavlja bitan dio bilo koje potpune misli
  5. u svakoj situaciji treba paziti da nove riječi i rečenice logično slijede iz onoga što im prethodi, a da sve zajedno sačinjavaju smislenu cjelinu
  6. treba izbjegavati grupiranje riječi koje se temelji isključivo na gramatičkoj sličnosti

B) konkretni načini na koje se može prenijeti značenje riječi:

  1. pokazati predmet (hrana, odjeća, dijelovi tijela, predmeti u učionici)
  2. umjesto predmeta pokazati sliku (karta Europe, slika kuće)
  3. pitanjem o svrsi predmeta možemo objasniti glagol:
    • Quid agimus auribus? – Auribus audimus.
    • Quid agimus calamo? – Calamo scribimus.
  4. gestama imitirati radnju ili asocirati na ciljani pojam:
    • Ludo pila.
    • Ecce gladium – timeo!
  5. izvršiti radnju:
    • Claudo fenestram.
    • Ambulo.
  6. pitanje o svrsi radnje:
    • Cur quaerimus aliquid? – Quaerimus ut inveniamus.
    • Quare dormimus? Dormimus ut requiescamus.
  7. navesti logičan slijed radnji:
    • Surgo e lecto; induo vestes.
    • Aperio ianuam; ingredior domum.
  8. navesti primjere:
    • Roma oppidum est. Zagrabia oppidum est. Roma et Zagrabia duo oppida sunt.
    • Marcus discipulus est. Ioannes discipulus est. Marcus et Ioannes discipuli sunt.
  9. navesti radi čega se ide na neko mjesto:
    • Vado ad tonstrinam ut tonsor capillos meos resecet.
    • Eo ad pistrinum ut emam panem.
  10. navesti antonim:
    • Emere est contrarium atque vendere.
    • Vitium contrarium est virtuti.
  11. definirati pojam:
    • Macellum est locus in quo cibi veneunt.
    • Multitudo significat magnam hominum aut rerum copiam.
  12. razumijevanje po sličnosti s hrvatskim ili engleskim (internacionalizmi):
    • natio
    • statua
    • humanus
  13. navesti sinonim:
    • confestim = statim
  14. povezati uzrok i posljedicu:
    • Puer aegrotat: manet domi. Puer manet domi quia aegrotat.
    • Puella maesta est: plorat. Puella plorat quod maesta est.
  15. povezati radnju i vrijeme u koje se obično vrši:
    • Nocte dormimus.
    • Mane surgimus.
  16. opisati predmet:
    • Hic liber est parvus. Ille liber est magnus.
    • Hic culter est acutus.
  17. iskoristiti brojeve i matematičke operacije:
    • Mensis ex triginta diebus constat.
    • Viginti quattuor horae diem efficiunt.
  18. navesti okolnosti u kojoj se radnja zbiva:
    • Cum aliquem vocamus, exclamamus: »Heus!«.
    • Cum donum ab aliquo accipimus, ei gratias agimus.
  19. navesti način na koji se radnja događa:
    • Ascendebam in arborem cum repente cecidi.
    • Simul atque venatorem vidit, avis celerrime avolavit.
  20. ukazati na gramatičku vezu:
    • glagol > imenica: venari > venator
    • pridjev > imenica: altus > altitudo
    • pridjev > prilog: acer > acriter
    • imenica > glagol: lux > lucere
  21. upotrijebiti kontekst:
    • Magister, heri omnia vocabula edidici. Nunc autem meminisse nequeo, quoniam oblitus sum.
    • Magister: Non licet intrare in scholam sine libris. Abi domum eosque cape. Tunc tibi introire licebit. – Discipulus: Bene quidem. Domi libros capiam ac cito huc revertar.

Priredio: Jan Šipoš